ribolov

Osnovni prirodni faktori koji utiču na uspjeh u ribolovu su godišnja doba, solunar, doba dana, vodostaj, boja vode, meteorološke promjene, mrijest itd...

Godišnja doba

Proljeće karakterišu uglavnom veoma visoki vodostaji rijeka, zbog otapanja snijega na planinama. To rijeke čini gotovo jednolično bujičastim, bez veće razlike između matice, vira, tišaka i preliva, te je riba još uvijek "razbijena" a čitava voda je postala jednoliko ribolovno mesto. Period koji volimo i ne. Ne volimo ga jer voda dobije sniježno bijelu boju, rijeke se izlivaju, mnogi tereni za ribolov su nepristupačni, a i počinje mrijest salmonida. Sa druge strane, jezera počinju da žive, riba kreće iz zimovnika i počinje tražiti hranu, primičući se obalama i tražeći plića, osunčanija mjesta. U ovom periodu, kako voda još uvijek ima zimske karakteristike, tj. temperatura vode je veoma niska, što ribu čini manje pokretljivom, a kako riba izlazi iz zimskog "posta", postaje manje izbirljiva, te uzima gotovo sve što prođe pored nje. Zagrijavanjem površine vode, otpočinju proljećna strujanja od dna prema gore, koja dižu mnoge hranljive sastojke sa dna. Kako gornji slojevi tada bivaju prepuni hrane za ribu, i kako ona masovno kreće za njom, to čini te slojeve i gotovo jedinstvenim ribolovnim mjestom. Plovak na jezeru, definitivno bi trebao imati uspjeha. Mušičari masovno izlaze na "otvaranje sezone". Ulovi su nešto rjeđi s početka proljeća, ali, sa lijepim vremenom i stabilizacijom vode, kapitalni primjerci se love.

Ljeto karakteriše naglo zagrijavanje površinskih slojeva vode, što pastrmskim vrstama počinje da smeta, te se kriju u dublje virove, pod okapine i podvodne stijene, prepunih larvi vodenih insekata, koji čine i osnovu njene ishrane. U lov izlaze isključivo noću i u ranim jutarnjim satima. U priobalnim dijelovima, obraslih rastinjem, mnoštvo insekata pada na vodu, čineći glavni izvor hrane sitnije pastrmke, lipljena, a pogotovo klijena u ovom periodu. Najuspešniji rezultati u lovu pastrmke u ovom periodu, postižu se ujutru, na varalice na prelivima ili na mokre mušice i nimfe, dok se poslije podne i predveče situacija mijenja. Kako se mušice roje na površini vode, pastrmka i lipljen se dižu na površinu i kupe ih. Tada im treba plasirati suhe mušice. Treba naglasiti da je u ovom periodu, sitna riba u plićacima, a krupnija na ulazu ili na izlazu iz vira. Mladica nešto bolje podnosi porast temperature vode, ali u potrazi za kiseonikom, odlazi u bukove ili na ušća manjih rijeka bogatih kiseonikom, izlazeći u lov na prelive isključivo noću i rano ujutru. Od grabljivica, u ovom periodu, najinteresantniji je som, koji intenzivno lovi 24h dnevno, mada se najbolji rezultati postižu poslije podne i predveče ili rano ujutru dok traje jutarnja svježina. Što se smuđa i štuke tiče, u ovom periodu su prosječno aktivni na mirnim vodama. "Bijela" riba, intenzivno se hrani na prelivima i razlivima, guleći ''travu'' sa kamenja, dok se šaran lovi pretežno noću. Šta reći, osim, omiljeno godišnje doba? Riba se intenzivno hrani, vrijeme i nama odgovara a i godišnji odmori i raspusti su tu. Vrijeme kada je sa vode veoma teško otići.

Ribolov u jesen i zimu

Jesen je uglavnom dobra, pogotovo prije obilnih kiša i porasta rijeka. Septembar mjesec, mnogim ribolovcima je najomiljeniji mjesec u godini. Mušičari uživaju pecajući lijepe primjerke lipljena i pastrmke na suhe mušice, mjesec kada šarandžije ne idu kući sa vode, a o plovkarošima ne treba govoriti, čuvarke su pune. Period kada se se riba sprema za zimu, te postaje halaplljiva i kapitalni primjerci su česti, pogotovo grabljivica koje lako pronalaze plijen.

Zima, doba mladičara. Da, zimski period "donosi" najviše mladica, ako se izuzme pecanje noću u toku ljeta i jeseni. Također, period u kome radi manjić i škobalj, koji se jati u zimovnike. Mnogi ovaj period ipak koriste kao pripremni period za predstojeću sezonu.

 

Uticaj sunca i mjeseca u ribolovu

Kako bi bolje shvatili životinjski svijet, a prije svega svijet riba i njegovu duboku povezanost sa prirodom i određenim vremenskim uslovima, ribolovci su morali dobro proučiti neke zakone u prirodi, uticaje različitih faktora na vodeni svijet koji u mnogome utiču na ponašanje riba a prije svega na njihov apetit. Iz svakodnevnog života, poznato nam je da neki faktori kao što su povećanje ili pad vazdušnog pritiska izazivaju promjene u ponašanju ljudi. Noć punog mjeseca karakteriše promjena u ponašanju nekih životinja. Tako ovi i drugi prirodni faktori, utiču na ponašanje riba. I sami ste vjerovatno primjetili "cugove" određenih vrsta, uvijek u određenim fazama Mjeseca. Ali, mnogi nisu mogli precizno objasniti te pojave, te su se jednostavno prema tome postavili kao prema nekom starom pravilu koje se prenosi s koljena na koljeno ili su nešto o tome čitali u časopisima prikazano kao "ribolovački kalendar" ili Solunar. Međutim, teorija Solunara, zaista postoji.

 

Teorija solunarnih tablica

Posmatrajući kako se pastrmke hrane samo u određeno vrijeme, iako su atmosferski uslovi, količine hrane i mnogi drugi faktori bili isti, John Alden Knight, počeo je izučavati ovu pojavu. Značajni pomak u istraživanju, napravio je u februaru 1926-e godine, pecajući na nekom jezeru na Floridi, prateći uputstva i savjete jednog iskusnog čuvara. "Mjesec mora biti gore (pun) ili dole (mlad), tj. u smjeru meridijana jezera, ako se hoće dobar ulov". Savjet se ispostavio korisnim, ali, priča ovdje tek počinje, kao i dalja ispitivanja. Primjenjujući ovo pravilo na nekim sjevernim vodama Amerike, nije se mogao pohvaliti nekim posebnim rezultatima. Razlog neuspjeha tražio je u drugim faktorima kao što su: Sunce, Mjesec, temperature, vjetar, atmosferski pritisak, ishrana, sezona, godišnje doba, količine padavina, plima i oseka...
Nakon dužeg proučavanja, dolazi do zaključka da su od značajne važnosti za ribolov odnosi: Sunce-Mjesec-plima-oseka.
Ali, kako ovi činioci utiču na slatkovodne ribe i kakve veze imaju plima i oseka sa njima, objašnjava nam Knight, na osnovu ponašanja morskih crva u akvarijumima u Njujorku. Daleko od mora, u momentu oseke, morski crvi, zatvarali su poklopce svojih rupa. Također, interesantno je ponašanje školjki, čuvanih u mračnom podrumu, koje počinju fosforescirati tek kada Sunce zađe. Kako bi dokazao da ovi činioci utiču i na slatkovodne ribe, daleko od mora, na njihovu ishranu i aktivnost, vodeći brigu o ritmu plime i oseke, Knight je izradio tablice vremena lova, prilagođene pojedinim kontinentima. Lov prema tablicama, pokazao se uspješnim.

"Privlačnost Sunca i Mjeseca, koja se može pojačavati prema Zemlji, ako su Sunce i Mjesec u istom pravcu, ili smanjivati ako je Sunce na jednoj, a Mjesec na drugoj strani Zemlje, faktori su koji podstiču ribe da se hrane i love. Ta je aktivnost najizraženija u času najveće privlačnosti, a zove se solunarni period". - John Alden Knight

Kada se činioci koji prouzrokuju plimu i oseku (Sunce i Mjesec), sastanu u dužinskom meridijanu te tačke, nastaje solunarni period jedne zemljine tačke. Događa se po četiri puta svakog dana, obuhvatajući dva maksimalna perioda - jače aktivnosti riba i dva minimalna perioda - njihove slabe aktivnosti. Kao što je pomenuto, postoje dva maksimalna i dva minimalna perioda, iako znamo da Sunce i Mjesec "prolaze" samo po jednom u toku dana. Razlog tome je što postoje plima i oseka sa dijve suprotne tačke na Zemlji. Solunarne tablice označavaju ne vrijeme plime i oseke, koje su inače u zakašnjenju jer im treba vremena da se pokrenu, dok riba odmah reaguje na sunčevu i mjesečevu privlačnost, nego čas kada Sunce i Mjesec prolaze kroz meridijan i kada je aktivnost riba najveća. Međutim primjetivši, koliko je ipak u njegovom posmatranju važna privlačnost, počeeo je ispitivati kolika je ta privlačna moć, odnosno koliko je snažno njeno djelovanje. Poznato je da se Zemlja deformiše zemaljskim plimama i osekama koje dva puta dnevno izdižu njenu koru od 60 do 180 cm.
Knightove tablice, veoma su korisne u savremenom ribolovu i neizostavni su dio ribolovnih kalendara. Ovaj fenomen privlačenja, kao i sva druga živa bića, osećaju i ribe. Ispitivanja su pokazala i da mušice čak izlaze, odnosno, često se legu u solunarnom periodu, a retko u doba izvan njega. Također je izvršen eksperiment na ribama, izleženim i odgajanim u akvarijumu. Odgojene ribe, koje nikada nisu bile u svom prirodnom staništu, puštene se iz akvarijuma u neko malo jezero. Istog trenutka su se sakrile u granje. Ali, samo dva sata kasnije, dolazi solunarni period. Ribe izlaze iz skrovišta i počinju se hraniti, van uobičajenog redoslijeda obroka, vještačkim putem nametnutim od strane čovjeka, na koje su se naviknute, što nastavljaju činiti i svakog narednog dana. Ova Knightova teorija, u prvi mah, bila je teško prihvaćena, čak i u društvu njegovih prijatelja. Jedan klupski prijatelj, rekao mu je: "Ideja je potpuno luda i ja ne verujem ni u jednu riječ... ali ta prokleta stvar ipak ide."
Kao što smo već rekli, privlačnu snagu pripisujemo Suncu i jMesecu. Aki ako im pripisujemo samo nju, onu istu koja prouzrokuje plimu i oseku, priznajemo da malo ostaje od njenog uticaja na pastrmku, od recimo jednog kilograma, među tolikim drugim uticajima koji su jači. Moglo bi se još mnogo toga prigovoriti, kao već pomenuta priča o morskim crvima i školjkama koji zatvaraju svoje poklopce u vrijeme plime i oseke, a ne u času solunarnog djelovanja, koje je nešto ranije od njih. Dolazimo do zaključka, da je u pitanju možda instinktivni osjećaj ritma plime i oseke. Međutim, šta ako pretpostavimo da uz solunarnu privlačnost mogu djelovati i druge sile? Recimo radijacija i ostale? Moramo priznati da je naše znanje još nemoćno da ih razuijme i proračuna, te one za sada ostaju nepoznate. Ipak, solunarnu teoriju, fizičku silu privlačnosti, koju možemo proračunati, a koja uzrokuje plimu i oseku, ne treba odbaciti kao faktor koji utiče na aktivnosti ribe i voljom za traženje hrane. Treba samo brojnim i trajnim opažanjima ustanoviti njenu tačnost i potkrijepiti solunarnu teoriju iskustvima sa rijeka bogatih ribom.
Prvi naučnik, koji je proučavao solunarnu teoriju, podstaknut Knightovim otkrićima, francuz, Pjer Barbelion, sačinio je osnovu za solunar koja precizno ukazuje kako mjesečeve mjene utiču na uspjeh u ribolovu. Prema Barbelionu, najbolji rezultati u ribolovu, postižu se u periodu prve četvrti Mjeseca, a najlošiji za vrijeme punog Mjeseca.
Solunarne tablice, u današnje vrijeme, veoma su cijenjene, kako među početnicima, tako i među iskusnim ribolovcima. Naravno, ne treba nikada zanemariti i druge faktore. Treba napomenuti da se izrađuju svake tekuće godine nanovo, a prema kretanjima Sunca i Mjeseca.
Još jedna napomena za one, koji pomalo imaju problem sa orjentacijom kada pogledaju u Mjesec i ne mogu da odrede u kojoj je fazi i sa koje strane se "puni" a sa koje "prazni": Kada vidite da Mjesec počinje sa desne strane i liči na latinično slovo "D", znajte da Mjesec "deblja", tj. slijedi pun Mjesec, a kada na nebu vidite Mjesec koji sve više počinje da liči na latinično slovo "C", znajte da Mjesec "tanji", tj. slijedi faza bez Mjeseca, odnosno da slijedi mlad Mjesec.

 

 

Mjesečeve mijene

mjesecevemijene

Mlad Mjesec (neosvjetljena strana Mjeseca je okrenuta ka Zemlji i zato ga ne vidimo)

Prvi dan – najbolje do 9 časova. Drugi dan – najbolje do 8 časova. Treći dan – najbolje do 13 časova. Četvrti i peti dan – najbolje do 16 časova. Šesti i sedmi dan – najbolje od 9 do 16 časova.


Prva četvrt (četvrtina Mjeseca je osvjetljena direktnim zracima Sunca i osvjetljeni dio se povećava)

Prvi dan – dobro ujutru, podnošljivo popodne. Drugi dan – dobro ujutru, najbolje popodne. Treći, četvrti i peti dan – podnošljivo. Šesti dan – najbolje od 13 časova. Sedmi dan – dobro čitavog dana.


Pun mjesec (osvjetljena strana Mjeseca je okrenuta ka Zemlji i cijeli Mjesec je osvjetljen sunčevim zracima)

Prvi dan – podnošljivo. Drugi dan – loše. Treći dan – veoma loše. Četvrti dan – vema dobro. Peti dan – dobro ujutru. Šesti dan – dobro samo rano ujutru. Sedmi dan – dobro samo do popodne.


Posljednja četvrt (četvrtina Mjeseca je osvjetljena direktnim zracima Sunca i osvjetljeni dio se smanjuje)

Prvi dan – dobro poslije 12 časova. Drugi dan – veoma dobro popodne. Treći dan – dobro poslije 15 časova. Četvrti dan – podnošljivo poslije 17 časova. Peti dan – dobro popodne. Šesti i sedmi dan – veoma dobro popodne.

 

mjesecevemijene2

 


Napomena: solunarski kalendar mnogi ribolovci poštuju i prema njemu odlučuju kada će na vodu.
U velikom procentu zaista pomaže ali često se događalo da se postignu dobri ulovi iako je prognoza bila loša. Pogotovo kada je "bijela" riba u pitanju. Što se tiče lova soma, najbolji rezultati se postižu u sedmici posljednje četvrti, a smuđa - kada se Mjesec "puni".
Također, mnogi tvrde da se ljeti, kada je dan najtopliji (od 12 do 16 časova), krupni primjerci plemenite ribe ne love.
To nije istina jer se tradicionalno som npr. na rijeci Drini, ispod Starog mosta u Malom Zvorniku i u Budišiću na Zvorničkom jezeru lovi baš po najvećim vrućinama. Ljeta 2008. godine, najveći broj mladica je ulovljen, također u podne i to na peša.

 

Vremenska prognoza i ribolov

Mnogi ribolovci redovno prate vremensku prognozu, ali ne samo zbog toga da ih ne bi zadesile vremenske nepogode na vodi, već i da bi predvidjeli aktivnost ribe tog dana. Poznato je da se som "podiže" na detonacije, jake vibracije. Kako ga buka unervozi, kreće u potragu za njenim izvorom, postajuci veoma halapljiv, pa otuda i tehnika lova soma bućkom. Tako da nakon grmljavine, budite sigurni da se brko mota negde blizu površine. Naglim povećanjem vazdušnog pritiska, krila insekata koji lete iznad vode "vlaže" i postaju teška, te oni masovno padaju na vodu. Tada se mogu primjetiti koncentrični krugovi na vodi kao i pljuskanje ili iskakanje ribe, u zavisnosti o kojoj vrsti je riječ. Takav dan, odličan je za mušičarenje. Na nekim jezerima, kao što je Radaljsko jezero, nakon ljetnjeg pljuska i naglog zahlađenja u ljenjim danima, šaran i deverika prosto polude. Na plovak, kao i tehnikom dubinskog ribolova, tada se postižu najbolji rezultati. Prvi snijeg na jezerima, zna donijeti lijepe ulove šarana i krupne babuške. Naglo zimsko zahlađenje izaziva manjića da krene u lov. Dok padanje suhog snijega na temperaturi od oko 0°C, obično vezujemo za ušpješan lov mladice i slično.

Kada se u ljetnjem periodu poslije kratkog iznenadnog pljuska ili gomilanja oblaka bez vjetra i padavina, a pri visokoj temperaturi počnu rojiti mušice iznad površine vode jer su im krila otežala, prihvatite se štapa i spremite se za bal na vodi. Lipljan i pastrmka će kupiti gotovo sve što im padne na vodu. A ako se zadesite u sred ljetnje grmljavine, sačekajte da prođe, a zatim "brki" ponudite "kašiku" na metar ispod površine.

Atmosferski pritisak – Po John Alden Knightu je najvažniji i najpresudniji za aktivan lov ribe.
Riba svojim mjehurom reaguje kao najosetljiviji barometar.
Nepisana Pravila:
- baro pritisak u porastu – obećava dobar uspjeh u ribolovu
- baro pritisak stalan i visok – osrednji uspjeh u ribolovu
- baro pritisak stabilan i nizak – osrednji uspjeh u ribolovu
- baro pritisak u padu – veoma loš uspjeh u ribolovu

 

 

 

Generalni pokrovitelj

opcinatesanj

Brojač posjeta

0209294
Danas
Jučer
Ove sedmice
Prošle sedmice
Ovog mjeseca
Prošlog mjeseca
Ukupno od početka
44
181
1160
1160
2462
6034
209294

Forecast Today
336

12.75%
15.66%
1.42%
1.14%
0.11%
68.92%
Online (15 minuta prije):3
3 posjetioca
nema registrovanih članova

Vaša IP:54.242.25.198

EKOLOŠKI ODGOVORNI

ekologija

USR „BLINKER“ Kalošević-Tešanj nekoliko puta godišnje provodi razne ekološke akcije, u svrhu očuvanja ugodne i zdrave okoline.

SPORTSKI RIBOLOV

sportskiribolov

USR "Blinker" zagovara i podržava jedino sportski ribolov kao takav, po strogo definisanim pravilima i odredbama. 

SARADNJA I DRUŽENJE

saradnja

Zalažemo se da postignemo dogovore sa ostalim ribolovnim društvima, te za uzajamnu saradnju i druženje kroz razna takmičenja i manifestacije.

▲ NA VRH